Izvještaj Unesko pokazao je da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma obmanulo javnost tvrdnjama da je životna sredina maksimalno zaštićena tokom izgradnje autoputa, posebno u dijelu rijeke Tare. Iako je ministar održivog razvoja Pavle Radulović (DPS) tvrdio da nema opasnosti za Taru, izvještaj koji je nedavno objavljen pokazao je da su izgradnja mostova preko – kao i eksploatacija i odlaganje šljunka i pijeska – ozbiljno devastirali korito rijeke Tare unutar područja zaštićenog Unesko programom. Navodi se i da je tok rijeke promijenjen.

Nalazi misije Unesko pokazuju da je Radulović obmanuo javnost kada je prošle godine tvrdio da se prašina oko Tare podigla pred dolazak predstavnika Uneska.

– Nema govora o izmještanju rijeke iz korita – tvrdio je ministar u novembru prošle godine, ukazujući pritom da će Unesko dati pozitivan izvještaj, jer drugačije ne može biti.

Riječ je, kako je tvrdio, o skretanju vodotoka kroz isto korito, jer da nije tako, navodi on, ne bi se moglo desiti da Tara prolazi ispod mosta ispod kojeg je i ranije proticala.

U izvještaju Uneska, u koji je „Dan” imao uvid, navodi se da je izgradnja mosta preko rijeke Tare, koji se nalazi uzvodno od imovine proglašene kao svjetska baštine, i unutar rezervata biosfere rijeke Tare, devastirala korito rijeke na gradilištu i oko njega. To je urađeno kroz izvlačenje i odlaganje pijeska i šljunka duž korita Tare.

– Potencijal uticaja na imovinu proglašenu kao svjetska baština, uključujući i na populaciju ugroženog dunavskog lososa je trenutno nejasan – navedeno je u saopštenju.

Prema izvještaju, regulacija riječne dionice na području gradnje autoputa će takođe zahtijevati regulaciju korita kako u gornjem tako i u donjem dijelu Tare.

– U toku su građevinski radovi koji će riječni tok jako promijeniti od osnovnog toka koji se proteže preko poplavnog područja – navedeno je u izvještaju.

Kako se tvrdi, misija je obaviještena da je predstavljeno najmanje 20 različitih varijanti trase za autoput i diskutovano u procesu izdavanja dozvole.

– Iz refleksija na terenu, u misiji smatraju da su rute sa manje uticajnim varijacijama mogle da budu identifikovane – ocjenjuje se u izvještaju.

Misija Unesko je o svemu informisana tek kada su glavni radovi okončani, a navodi se da sam proces vađenja šljunka nije adekvatno praćen od strane države.

Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) saopšteno je da je glavni zaključak misije Uneska, koja je krajem prošle godine posjetila gradilište autoputa, da su izgradnja mostova preko kao i eksploatacija i odlaganje šljunka i pijeska ozbiljno devastirali korito rijeke Tare unutar područja zaštićenog Unesko programom „Čovjek i biosfera”. Kako su naveli, ovakva ocjena Uneska dolazi nakon što su i Evropska komisija i Evropski parlament u svojim izvještajima za Crnu Goru prepoznali poguban uticaj izgradnje autoputa Bar–Boljare na rijeku Taru i zahtijevali hitno sprovođenje mjera za saniranje devastacije.

– U izvještaju Uneska se konstatuje da monitoring poštovanja standarda životne sredine i bioloških standarda za vrijeme izgradnje autoputa nije adekvatan, da ne ispunjava sve potrebne parametre, naročito u dijelu gdje se rezultati monitoringa sa instrukcijama za potrebna poboljšanja ne saopštavaju odmah izvođaču radova i nadzornim organima, čime bi se izbjegao negativan uticaj izgradnje autoputa na rijeku – navodi se u saopštenju.

Ono što su svjedočili snimci koje je istraživački centar MANS-a napravio još u oktobru prošle godine, sada potvrđuje i nalaz Uneska.

– Misija je registrovala postojanje više deponija, odlagališta pijeska i šljunka u poplavnom području, ali i u samom koritu rijeke Tare. Iz Uneska upozoravaju da „iako se ovi problemi mogu adresirati nakon završetka autoputa, jasno je da će postojati vidljivi uticaji i nakon okončanja izgradnje”.

Kao glavni negativan uticaj izgradnje Unesko prepoznaje činjenicu da su naplatne rampe i uključenja/isključenja sa autoputa na Mateševu planirane i građene na takozvanom poplavnom području, što kao posledicu ima uništavanje poplavnog karaktera rijeke. Kako se navodi, ovo svojstvo rijeke je ključno za održanje ekološke vrijednosti Tare, zajedno sa biodiverzitetom, naročitom faunom ribe. Da nije građeno u ovom području, ne bi bila potrebna regulacija. I uticaj na ekologiju rijeke bio bi manji – navodi se u izvještaju Uneska.

Kako su pojasnili iz MANS-a, Misija Uneska u preporukama predlaže da se hitno napravi procjena i pomno prati uticaj izgradnje autoputa na nizvodno područje rijeke Tare i da se o tome Unesko redovno obavještava.

– Preporuka Uneska je i da se izmijeni postojeća Strateška procjena kako bi obuhvatila sve potencijalne uticaje koje radovi imaju nizvodne oblasti, kao i da se razvije rigorozan Plan upravljanja životnom sredinom koji će ublažiti sve negativne uticaje – piše u saopštenju.

MANS, u saradnji sa ekološkim organizacijama već mjesecima apeluje na resorno ministarstvo održivog razvoja i turizma da prestane da ignoriše problem koji postoji na rijeci Tari, a koji je direktna posledica izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar–Boljare.

– Iako je od prvih snimaka devastacije i podnošenja krivične prijave prošlo više od pola godine, niko do sada nije odgovarao zbog onoga što je sa svih relevantnih međunarodnih adresa prepoznato kao očigledno kršenje ne samo domaćih propisa, već i međunarodno preuzetih obaveza na zaštiti rijeke Tare.

Podaci o tome da li je i u kojoj mjeri odgovarala kineska kompanija CRBC nijesu poznati, jer ih je država proglasila za poslovnu tajnu, a sudeći po onome što je javno dostupno resorni ministar Pavle Radulović nije uradio ništa kako bi se uvažile preporuke međunarodnih institucija i ublažile posledice devastacije – navedeno je u saopštenju.

Istaknuto je da, na žalost, takvim ponašanjem ministar Radulović šalje direktnu poruku izvođačima i podizvođačima da se devastacija neće kažnjavati, da je profit iznad zaštite životne sredine, i iznad svega da se njegova uloga u kompletnom projektu sastoji u tome da štiti njihove, a ne javni interes.

M.V.

---

Brojni negativni uticaji


Kako se tvrdi u izvještaju Uneska, glavni negativni uticaj dogovorenog rješenja za trasu autoputa leži u činjenici da se lokacija rampi i odstupanja od i do trase autoputa, zajedno sa objektom za naplatu putarine, nalaze u srcu poplavnog područja rijeke Tare.

– Urbanizacijom prostora u širokoj poplavnoj ravnici, infrastruktura za podršku autoputu mijenja nasipe u obliku intenzivne regulacije rijeke. To, kao posledicu, uništava poplavni karakter rijeke Tare u ovom dijelu – piše u izvještaju.

Kako se napominje, pored toga što projekat predviđa zamjenu poplavnog područja pored mosta, misija je primijetila da se građevinski radovi sprovode bez zaštitnih mjera za riječnu okolinu.

– Projekat predviđa da se nekadašnje područje poplavnih područja, gdje je rijeka Tara mijenjala svoj pravac svake sezone u širokom poplavnom terenu, može prenijeti u umjetno zasađenu šumu – navodi se u izvještaju.



”U toku su građevinski radovi koji će riječni tok jako promijeniti od osnovnog toka koji se proteže preko poplavnog područja – navedeno je u izvještaju Uneska


Unaprijediti transparentnost projekta


Kako su rekli iz MANS-a, ta NVO će nastaviti, u saradnji sa ekološkim NVO, da insistira na transparentnosti kompletnog projekta.

– Ali i da se nakon utvrđivanja nivoa devastacije mjera za njeno saniranje, i kazne svi odgovorni za višemjesečno devastiranje rijeke Tare – navodi se u saopštenju.